Signatura svih stvari

'Signatura svih stvari' rijetko je literarno dostignuce:
panoramski roman o životu i ljubavi
koji uspijeva uhvatiti bit vremena koje opisuje.
 Washington Post

Elizabeth Gilbert ugledna je americka spisateljica koja je svjetsku slavu stekla memoarima Jedi, moli, voli. Ovom knjigom Gilbert se vraca fikciji s fascinantnom pricom smještenom u 19. st. o životu botanicarke Alme Whittaker. To je znacajan roman o velikom i važnom stoljecu koji kriticari nazivaju hommageom svim genijima i napretku ideja.

Roman prati sudbinu obitelji Whittaker - pocevši od poduzetnog Henryja, rodenog u siromaštvu u Engleskoj koji s vremenom stjece golemo bogatstvo u trgovini kininovcem u Americi i postaje najbogatiji covjek u Philadelphiji. Njegova darovita kci Alma, rodena 1800., botanicarka je velikog talenta. Ona se bori s ogranicenjima koja tadašnji svijet namece ženama i pitanjem - što znaci biti neudana žena i znanstvenica u to doba? Istodobno njezina strast za znanošcu ispreplice se s neostvarenim senzualnim i erotskim željama. Znanstvena istraživanja vode je u proucavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlaci upravo suprotno - svijet duhovnog i magijskog. On je nadahnut djelom Signatura rerum njemackog filozofa-mistika s kraja 16. st. Böhmea i vjeruje kako se u svemu oko nas može procitati Božja šifra. Njihov odnos turbulentan je i doživljava zacudujuci obrat.

Ovaj znalacki napisan roman vodi citatelja od Londona do Perua, od Philadelphije do Tahitija i Amsterdama. Putem upoznajemo nevjerojatne likove: misionare, abolicioniste, avanturiste, astronome, moreplovce, urodenike... Ali najupecatljivija od svih sama je Alma - rodena u doba prosvjetiteljstva, živjela je u vrijeme industrijske revolucije i svjedocila onom nevjerojatnom trenutku ljudske povijesti kada stare pretpostavke o znanosti, religiji, društvu i klasi padaju, a njihovo mjesto preuzimaju nove, moderne ideje.

Po objavljivanju, roman su najboljim literarnim djelom godine proglasili ugledni svjetski casopisi (New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i New Yorker), opisujuci ga kao raskošan roman koji se nastavlja na tradiciju velikih autora 19. st., medu kojima su Jane Austen i George Eliot.

Ova proza ima elegantnu patinu 19. stoljeca, ali u
njezinu središtu moderne su teme, kao što su žensko
pitanje i ispunjenje žene u poslu i životu.
International Herald Tribune